Kako se tebi dopada ideja o ukidanju lajkova na Instagramu? Mi kažemo da je genijalna i da će to pozitivno uticati na psihičko stanje miliona korisnika, a sa time se slažu i mnogi psiholozi, sociolozi, ekonomisti.

Naime već nekoliko meseci priča se o tome da će Instagram ukinuti javno prikazivanje lajkova na fotografijama svojih korisnika i o tome kako će ta promena uticati na ovu društvenu mrežu i influensere, ali se jako malo pričalo o tome kako taj potez utiče na psihu ljudi koji su korisnici.

Osnovna potreba ljudskog mozga, prema velikom broju istraživanja, nije se promenila u poslednjih 10.000 godina. Prioritet je bila i ostala društvena povezanost, osećaj pripadnosti zajednici, piše Business Insider.

Kada dobijamo lajkove, to pokreće centar mozga koji ovo shvata kao znak da neko hvali to što on radi odnosno postavlja na svoj profil. S druge strane, kada ne dobijemo broj lajkova koji smo priželjkivali, to može izazvati negativne emocije i strah od odbacivanja, jer mozak konstantno vrši procenu da li negde pripadamo ili ne.

To nas dovodi do najvažnijeg pitanja, a ono glasi – kako mi koristimo društvene mreže. Služe li nam ti silni lajkovi, komentari i repostovanja da bismo potvrdili sliku koju imamo o sebi i koju želimo da drugi imaju o nama? Ili ih koristimo kako bismo izgradili društvenu zajednicu u kojoj se povezujemo s ljudima sa kojima imamo nekih sličnosti, što nam pomaže u održavanju osećaja pripadnosti?

Iako nam je svima zajednička potreba za pripadnošću, postoje generacijski trendovi i tendencije koji određuju kako se dolazi do tog cilja.

Na primer, oni koji pripadaju generaciji X, koji su odrasli sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka (u tu grupu verovatno spadaju i vaši roditelji), imali su neobične poslove pre nego što su našli standardno zaposlenje. Prema istraživačima, oni koji pripadaju ovoj generaciji najčešće su radoholičari skloni preterivanju u poslu koje dovodi do prerane premorenosti. Osim toga, za njih je karakterističan veliki broj razvoda. Generacija X, prema velikom broju istraživanja, teži da se poveže s drugima preko posla i ličnih dostignuća.

S druge strane, milenijalce je uglavnom odgajala baby boom generacija, koja je stasala šezdesetih godina prošlog veka. Njihov osećaj pripadnosti je više društveno orijentisan. Milenijalci postaju finansijski nezavisni kasnije nego prethodne generacije zbog toga što naglasak stavljaju na formalno obrazovanje i jer su na tržište rada stupili u vreme svetske ekonomske krize. Oni žele da imaju povratnu reakciju na poslu, jer su priznanje i odobravanje ili negiranje inkorporirani u njihov sistem vrednosti tokom odrastanja.

Ova želja za potvrđivanjem samo je pojačana na društvenim mrežama, pa ove platforme mogu izazvati ozbiljnu patnju kod milenijalaca ako počnu da se porede s drugima. Oni mogu usporediti broj lajkova ili pratioca ili mogu steći sliku da je nečiji život mnogo bolji od njihovog. Ukratko, ako su vas odgajali na principu poređenja s drugima, odsustvo mehanizma u poređivanja može vas dovesti do krize identiteta.

Što se pak tiče generacije Z, rana istraživanja ukazuju na to da oni, budući da su ih odgajali pripadnici generacije X, koji su bili fokusirani na posao i budući da su rasli u vreme procvata društvenih mreža, žude za autentičnim vezama kako bi mogli osetiti pripadnost. Oni žele komunikaciju licem u lice, a tehnologiju više koriste kao sredstvo.

Bilo kako bilo, osećaj pripadnosti je jedna od osnovnih ljudskih potreba, a društvene mreže su samo jedno od sredstava koje koristimo kako bismo je zadovoljili. Iako smo svesni toga da je povezivanje s drugima mnogo više od potvrde putem lajkova, to ne znači da smo imuni na broj koji se nalazi ispod naše objave i da on neće uticati na našu sliku o sebi.

Istraživanja potvrđuju da lajkovi na društvenim mrežama mogu pozitivno uticati na nas, ali samo kratkoročno. Nivo dopamina se podigne, ali nam je ubrzo potreban novi podsticaj te vrste. Drugim rečima, lajkovi nas mogu nakratko usrećiti, ali nam ne hrane dušu.

Ostaje nam da vidimo hoće li izmena koja nas čeka na Instagramu doprineti formiranju autentičnih zajednica, a samim tim i čvršćem osećanjem pripadnosti kod svojih korisnika. Hoće li se korisnici okrenuti drugim platformama na kojima mogu dobiti kratkoročnu potvrdu pripadnosti ili će se stvoriti nova, prijatnija atmosfera bez želje za takmičenjem s drugima?

Designed by Freepik