Samouki sam umetnik, a u zadnje vreme dosta sam razmišljala o stvarima koje su mi ljudi često govorili, te sam shvatila koliko ljudi zapravo žive u zabludi što se tiče umetnika, njihovog načina rada i vremena provedenog na tom radu. Tako sam izdvojila 10 stvari koje sam čula da ljudi govore o umetnosti i umetnicima, a koje nikako nisu tačne.

1 „Koliki si ti samo talenat!“

Znam da zvuči kao kompliment, te da niko nema lošu nameru kada ovo govori, ali se naježim svaki put kad neko moje slikarske sposobnosti nazove „talentom“. Mnogi ljudi su ubeđeni da je talenat ono što čini svakog umetnika, dok ustvari talenat čini manje od 10% toga. Jedina stvar koja je važna kako bi neko bio dobar umetnik je da shvati da se ništa ne može postići tokom noći, te da su u umetnosti najvažniji vreme i osećaji.

2 „Ma to je tebi ko od šale, ti ćeš to završiti za pola sata.“

Ne znam koliko će vas ovo što ću sad reći zaboleti, ali je ovo najveća laž na svetu. Kada sam išla u osnovnu školu, radove sam radila po pet školskih časova minimum, a niti jedan rad nisam završila za manje od dva sata. Zastupam mišljenje da je vreme JEDINO što je bitno kako bi neko bio umetnik, te ako ga niste spremni žrtvovati, nikad nećete uspeti u tome. Dobrog umetnika ne odlikuje brzina vršenja rada, već kvalitetno korištenje tog vremena.

3 Ne verovanje u takozvani „trust the process“

Trust the process je moj glavni moto ikada. Ljudi često prestanu da rade neki određeni crtež, odnosno rad jer im se u toku stvaranja ne sviđa, ne ispunjava njihova očekivanja ili im jednostavno ne izgleda kako su zamislili. Zapamtite ovo: naravno da vam ne izgleda dobro odmah na početku ako crtež nije ni dovršen. Nemojte odmah da paničite. Crtež vam je verovatno samo čudan jer nije dovršen, možda nema dosta senki kao na slici, te niste još došli do kraja.

4 „Oh, ne! Napravio sam grešku, sad moram sve ponovo da radim.“

Ubedljivo najveća vrlina umetnosti, crtanja i slikanja leži upravo u tome da se sve, ali baš sve može ispraviti. Ukoliko ste napravili grešku u slikanju, samo ostavite boju da se osuši, te preko nje prefarbajte kako vama odgovara. Verovali ili ne, ja sam jednom nacrtala celo lice, nije mi se sviđalo, te sam ga ponovo crtala preko, sa potpuno drugim tonovima. Sve se može ispraviti, verujte mi.

5 „Ovo je užas, ne znam ni zašto se bavim umetnošću, nikada neću napredovati.“

Ni ovo nije istina. Umetnost leži u greškama. Ako ne pravite greške, onda verovatno ništa ni ne radite. Sve te greške pričaju određenu priču, čuvaju određenu emociju. Nije bitno koliko si grešaka napravio, već koliko si toga iz njih naučio.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Hana (@phosphenes.hana)

6 „Nemoj biti previše strog prema sebi!“

Mislim da će se mnogi zbuniti kada ovo kažem, ali biti previše strog prema sebi u pozitivnom smislu je jako dobra stvar. Ukoliko puno očekuješ od sebe, znači da veruješ u svoje sposobnosti i mogućnost za napredak. Ukoliko nekad pomisliš da si nešto mogao da uradiš bolje, to je dobro. Znači da si samokritičan, te voljan za napredak. Naravno, nikad se ne treba jesti zato što nešto ne možeš uraditi iz prve. Napredak leži u greškama.

7 „Slika je različitih tonova kože se razlikuje, te je teško crtati različite rase“

Naravno da svi mi umetnici imamo onu jednu stvar koja nam uvek pravi problem kod crtanja. Nekima su to oči, nekima kosa, nekima ruke i sl.

Često ljudi pomisle da je crtanje različitih tonova kože teško. Zapravo, isto je kao i uvek. U slikarstvu je bitno samo potrefiti pravu boju na pravo mesto. Ako to uspete, sve ostalo je više manje nebitno. Ovo se odnosi na sve. Kasnije, ljudima bude isto da crtaju kosu, ruke, oči, nos… Samo je bitno potrefiti pravu boju na pravom mestu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Hana (@phosphenes.hana)


8 „Senka je uvek smeđa“, „Koža je uvek u poznatim bojama kože.“ „Beli deo oka je beo“ i slične zablude

U slikarstvu, te umetnosti uopšte, ništa nije one boje koja nam je poznata u stvarnosti. Skoro uvek se svetlost podudari tako da stvari nemaju onu boju koja je nama poznata iz svakodnevnog života. Svetlost se može potrefiti tako da nam neki delovi kože izgledaju bordo, ljubičasto, možda čak i zeleno. Senka uopšte ne mora biti samo smeđe boje. Može biti crna, ljubičasta, bordo, ma bilo koje boje. Beli deo oka, zapravo nikad nije potpuno beo na slici, uvek je u nekim sivim nijansama. Iz ovoga vidimo da u slikarstvu treba zaboraviti na ono kako mi znamo da stvari izgledaju, te se fokusirati na njihov izgled na slici.

9 „Ne mogu da stavim ovako tamnu senku, pa ispašće mi pretamno!

Nikada se nemojte bojati da stavite senku. Senka je najvažniji deo celog crteža. Da nije nje, ništa oko nas ne bi bilo lepo. Da nije senke ne bi bilo lepote slika. Ukoliko vam senka deluje crno, slobodno stavite crnu boju. Nikada nećete pogrešiti.

10 „Naslikao je identično!“

Poenta slikanja nije nacrtati identično kao na slici, već stvoriti iluziju identičnosti. Nikada nešto na crtežu ne može ispasti potpuno isto kao u stvarnom životu. Poenta je prestati pokušavati postići savršrnost, te se fokusirati na ono što je najbolje za rad.

Nadam se da su vam ovi saveti pomogli. Ukoliko želite da vidite jos mojih radova slobodno posetite moj profil defakto.umjetnik_ na instagramu. Tamo ću objavljivati tutorijale, savete, te svoje završene radove. I nadam se da ću ovim tekstom bar nekog podstaknuti da se krene baviti umetnošću.

Autor teksta: @phosphenes.hana