Beograd je glavni i ujedno i najveći grad Srbije. Ima dugu i burnu istoriju, koja doseže čak do keltskog vremena. Kroz vekove je imao mnoga imena, rušen je i podizan više desetina puta i vremenom je postao prava evropska prestonica. Njegove tajne su mnoge, a mi smo izdvojili samo pet stvari za koje sigurno niste znali o Beogradu.

Pećina u centu grada

Šalitrena ili Tašmajdanska pećina, nalazi se ispod crkve Svetog Marka. Smatra se da je stara između 6 i 8 miliona godina. Rimljani su je koristili kako bi iskopavali kamen za izradu sarkofaga, koje su arheolozi pronašli u Beogradu. Za vreme Drugog svetskog rata, Nemcima je služila kao skladište. U nju su ugradili i lift, ali veliki deo prostorija su uništili prilikom povlačenja iz Beograda.

Danas muzej, a nekad kafana

Još pre nego što su se premestili u Skadarliju, nekadašnji boemi okupljali su se u kafani “Dardaneli”. Pored njih tu su sve češće boravili i glumci Narodnog pozorišta i pisci. Popularno je bila nazvana “Kod konjeve zadnjice”, zbog svog položaja u odnosu na spomenik Knezu Mihailu. 1901. je srušena, i na tom mestu je podignuta Uprava fondova, u čijoj se zgradi danas nalazi Narodni muzej.

Prvi tramvaj u Srbiji

U korak sa metropolama sveta, prvi tramvaj stigao je i u Beograd, 1892. godine. Vukli su ga konji i, za razliku od savremenih, vagoni su mu bili otvoreni. Za svega dve godine uveden je električni pogon, a u naredne dve decenije Beograd je mogao da se pohvali sa osam tramvajskih linija. Pre nas, jedini gradovi koji su imali tramvaj bili su Njujork, Berlin, Pariz i London.

Dorćolska fabrika čokolade

Prva fabrika čokolade ne samo u Srbiji, već u Jugoistočnoj Evropi bila je Šonda. Nalazila se na Dorćolu, u Ulici cara Uroša. Ime nosi po prezimenu osnivača, grčkim trgovcima, Kosti i Konstantinu Šondi. Od države su dobili dozvolu za fabričku proizvodnju bombona, kakaoa i čokolade, 1902. godine. Njihova prva čokolada, u to vreme jedina mlečna čokolada u Beogradu, zvala se Olga. Za vreme Drugog svetskog rata, fabrika postaje akcionarsko društvo i prestaje sa radom.

Rudnik, groblje, a danas park u srcu Beograda

Danas je park u samom srcu grada, a nekada je bio kamenolom. Tašmajdan, prevedeno sa turskog, znači rudnik kamena ( taš- kamen, majdan- rudnik). Ovde su kamen vadili Rimljani, Turci i mnogi drugi osvajači ovih prostora. Pored rudnika Tašmajdan je bio i veliko groblje na kojem je, pored mnogih beogradjana, bio sahranjen i Josif Pančić, u kovčegu od Pančićeve omorike. Groblje je premešteno 1886.godine.

Tekst: Katarina Mandić

Foto: Milan Marčić/ATA Images