Kreativni centar se uvek trudi da svojim izdanjima izlazi u susret potrebama dece 21. veka i generacija koje dolaze. U toj izdavačkoj kući pažljivo se biraju upravo one knjige čije junake deca prepoznaju kao sebi bliske, a posebno se trude da čitaocima ponude niz knjiga s mudrim, odlučnim i samosvesnim junakinjama svih uzrasta i zato verujemo da se na vašim listama za čitanje već nalazi mnogo naslova izdvačke kuće Kreativni centar.
Koristimo priliku da vas podsetimo na dva izdanja koja su važna literature za sve tinejdžerke i tinejdžere, ali i za njihove roditelje i zato se moraju naći na listi za čitanje: Furam feminizam Lamije Begagić, Marine Veličković i Ane Pejović i Kakva ženska! Jelene Mitrović i Sonje Bajić.
Priručnik Furam feminizam daje odgovore na pitanja koja tinejdžerke često postavljaju u tom uzrastu: Zašto znamo više za sportiste i naučnike nego za sportistkinje i naučnice? Zašto mama posprema kuću, a ne tata? Zašto se u školskim udžbenicima vrlo malo govori o dostignućima žena?
Trinaestogodišnja Likica, junakinja knjige, autorka je bloga Furam feminizam i uz pomoć tetke i starije sestre istražuje ove teme i postepeno saznaje šta zaista znači biti ravnopravna.
Na kraju knjige se nalazi i veoma koristan pojmovnik feminističkih termina, iz koga čitateljke i čitaoci mogu mnogo saznati o istorijatu ovog važnog pokreta kod nas i u svetu, ali i o mnogim drugim pojmovima, kao što su: diskriminacija na osnovu roda, društvene norme, homofobija, mizoginija, pravo glasa, rodne uloge, seksizam, stereotip itd.
Kakva ženska! Priče o ženama koje su bile progresivne kada to nije bilo moderno
S obzirom na to da se u školskom programu akcenat stavlja pre svega na muškarce koji su se istakli u oblastima kojima su se bavili, ovom knjigom smo želeli da mladima približimo najistaknutije žene XIX i XX veka s našeg područja, koje su bile progresivne u sredini koja to najčešće nije želela ili nije umela da prihvati.
Kakva ženska! Priče o ženama koje su bile progresivne kada to nije bilo moderno knjiga je o ženama koje su ostavile istorijski trag. Među njima su prve srpske feministkinje Draga Dejanović i Savka Subotić, filozofkinja Ksenija Atanasijević, dobrotvorka Marija Trandafil, prva lekarka Draga Ljočić, hrabra ratnica iz vremena Prvog balkanskog i Prvog svetskog rata Milunka Savić, prva žena pilot Danica Tomić, prva operska pevačica Draga Spasić, arhitektkinja Jelisaveta Načić, umetnica Nadežda Petrović i mnoge druge.
Sve one su bile progresivne u sredini koja to najčešće nije želela da prihvati, humane i hrabre u vreme kada je bilo najteže, spremne da pokažu svoje sposobnosti i vanserijski talenat onda kada su pogledi društva bili najstroži. Odlučno su se izdvojile iz društvenog konteksta koji ih je ograničavao i gledale su dalje od uskih, patrijarhalnih vidokruga sredine. Danas se o njima retko govori i, osim toga što poneka ulica ili škola nose njihovo ime, ostaju nepoznate. Borba za ženska prava, međutim, nije završena, a ravnopravnost među polovima još nije u potpunosti postignuta. Ova knjiga je upravo zato važna i zato je smesta uvrstite na listu za čitanje.
Leave A Comment