Treća nedjelja u julu je rezervisana za obeležavanje svetskog dana sladoleda. Ove godine to je 19. juli, a ova ledena poslastica omiljena je svima tokom vrelih letnjih dana, a mnogi ne mogu da joj odole ni kada je napolju minus.

Prvi recepti za sladoled potiču još iz drevne Kine gde je bio običaj da se na dvoru mešaju led i mleko, a u Rimu je jedna od omiljenih poslastica bila mešavina leda i snega s različitim vrstama usitnjenog voća.

Sladoled kakvim ga danas poznajemo nastaje u 17. veku u Italiji. Evropljani su za ovu poslasticu saznali zahvaljujući Arapima koji su na Sicilijanskom dvoru učili Italijane kako da zamrznu slatku kremu što je u to vreme bilo potpuno neverovatno.

Postoje legende da je engleski kralj Charles II toliko voleo ovaj recept da je platio svom kuvaru veliku sumu novca kako bi ga držao u tajnosti.

Iako je sve do 18. veka bio poslastica rezervisana iskuljučivo za više slojeve, masovna proizvodnja sladoleda počinje u 19. veku kada se pojavila prva mašina za pravljenje sladoleda, međutim dostupni su bili samo neki oblici i ukusi. Inače prvu mašinu za sladoled konstruisala je Nensi Džonson 1846. godine.

Sa razvojem tehnologija, javljaju se novi ukusi i oblici kao što su sladoled u kornetu ili na štapiću koji su i danas najbrže osveženje mnogih ljudi u letnjim danima.

Masovna, industrijska proizvodnja sladoleda najbrže počinje u SAD-u u 19. Veku, tačnije 1851. godine u Bostonu, dok se prvi sladoled na štapiću “Eskimo bar“ pojavio 1934. godine u Ajovi i njega je napravio zumitelj je Chris Nelson.

Thomas Jefferson je napisao uputstvo od 18 koraka i to je prvi recept za sladoled koji je zabilježio jedan Amerikanac. S druge strane, George Washington je po nekim pričama jednog leta potrošio 200 dolara na uživanje u ovoj slatkoj, ledenoj poslastici. Danas nam se to ne čini mnogo, ali u to vreme to je bila pozamašna suma.

Američki predsednik Ronald Reagan je 1984. godine dekretom jul mesec proglasio za nacionalni mesec sladoleda. U tom dekretu sladoled je opisan kao „hranjiva i zdrava hrana“ u kojoj uživa 90 posto Amerikanaca. Ovo je postala tradicija u Sjedinjenim američkim državama, svake godine se obeležava i tom prilikom priređuju se razne manifestacije u čast sladoleda.

Podaci pokazuju da se najskuplji sladoled na svetu proizvodi “Scoopi Café” u Dubaiju. Cena jedne kugle sladoleda pod nazivom “Crni dijamant“ iznosi $817. Sastojci koji čine ovaj sladoled skupim i prestižnim su tartufi i iranski šafran, kao i 23-karatne zlatne pahuljice kojima je posut.

Koliko je sladoled cenjen u Italiji govori podatak da je u blizini italijanskog grada Bolonje otvoren 2003. godine prvi “Gelato univerzitet”. Najrazličitije kurseve iz oblasti proizvodnje sladoleda organizuje najveći proizvođač mašina za sladolede “Carpigiana”, a njihova predavanja godišnje odsluša više od 6000 polaznika.

Najveći svetski proizvođač sladoleda je kompanija Unilever, a zatim sledi Nestle, dok je najstariji brend sladoleda “Blue Bell Creamers“, nastao 1907. godine.

Foto:  StockSnap from Pixabay